Spor između publicista Darka Petričića i bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića povodom Mesićeve tužbe za klevetu polako ulazi u završnu fazu. Očekuje se da će u ožujku nakon završne riječi tuženog Petričića, sudac Zorislav Kaleb, zaključiti raspravu i izreći presudu. Kao predzadnji svjedok, početkom siječnja o.g. svjedočio je Jure Klarić, poduzetnik čija je tvrtka Klariko voće, prema riječima samoga Mesića, a i svjedokovim, financirala prvu tužiteljevu, predsjedničku, predizbornu kampanju. 
Kao što se moglo i očekivati, Klarić je svjedočio u korist Mesića:

Mesić je, po Klarićevu svjedočenju, već nakon drugog izbornog skupa ostao bez novca za financiranje kampanje pa mu je HTV prestao emitirati predizborne spotove. Klarić je rekao da je Mesića u prvom dijelu kampanje financirao HNS s 10.000 kuna i da ne zna da ga je itko drugi financirao pa tako ni albanska mafija, kao ni da je financiran iz inozemstva. "Znam samo za prvi dio kampanje, nakon toga je Mesić dobio od države pola milijuna kuna i to mu je bilo dovoljno za nastavak kampanje jer više nije izlazio na teren", kazao je Klarić.

PolitikaPlus/hina, 10.01.2012. 
Dosta se pisalo o Klarićevoj upletenosti u raznorazni kriminal tokom devedesetih, a i kasnije, ali gotovo da je nepoznata njegova predratna prošlost. A i ona je, kako se čini, kao i kod većine Mesićevih "starih prijatelja poduzetnika" vezana za tzv "privredni kriminal".

Prema biltenu Gradskog sekretarijata za unutrašnje poslove Zagreba za ožujak 1983. "AKTUELNI DOGAĐAJI I POJAVE" nad Jurom Klarićem je izvršena krim obrada "zbog postojanja osnovane sumnje u počinjenja više krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta".

PRIVREDNI KIRMINALITET

U toku ožujka izvršena je krim. obrada nad KLARIĆ JUROM višim savjetnikom u RO "Voće" zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio više krivičnih djela na štetu RO "Voće" i društvene zajednice kao cjeline i to:

-što je sklopio posao uvoza 96.488 kg crnog indijskog bibera od njemačke firme "Rupert Erber" po cijeni od 6,55 DM/kg F.O.T. Hamburg, iako je znao u odnosu na cijene ostalih dobavljača, da je taj ugovor štetan za njegovu RO, a robu je morao nabaviti direktno od njemačke firme "Worlee", koja je predmetnu robu isporučila firmi "Rupert Erber" i to po cijeni od 1,435 US dolara/kg, odnosno za 113,44 posto jeftinije i čime je Klarić nanio štetu svojoj RO u visini od 5,229.178,10 dinara,
- što je u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju RO, koristio ostvarena devizna sredstva protivno njihovoj namjenii, tj. preprodavao ih iznad službenog tečaja, te je tako krajnjeg kupca robe RO "union", pored stvarne vrijednosti uvezene robe kroz knjižne obavijesti, teretio i za dodatnih 4,962.464 - dinara, odnosno za 37 posto od ukupno fakturiranog iznosa, a koje terećenje predstavlja nakanadu za utrošena devizna sredstva iznad službenog tečaja ili tzv. "šticung".
Ovaj bilten nam otkriva kontinuitet ponašanja još jednog aktera aktualnih crnih kronika. Na stranici 6. u rubrici "Razbojništva" nalazimo na zapis o Goranu Obradoviću, suvlasniku narodnjačkog kluba ludnica, u tijesnim poslovnim vezama s Ivanom Koljom Gembačevim, unukom Josipa Manolića.

Razbojništva

Dana 29. 03. 1983. godine podnijeli smo krivičnu prijavu protiv JERKOVIĆ KRUNOSLAVA rođen 1959. godine iz Zagreba, ŠEPIĆ MLADENA, rođen 1961. godine iz ZAGREBA i OBRADOVIĆ GORANA, rođen 1962. godine iz Zagreba, zbog kriv. djela na štetu Gainov Miroslava iz Zagreba, Ul. Viktora Kovačića broj 24. (razbojnička krađa). Imenovani su dana 27. 3. 1983. godine ubili ulazna vrata stana Gainov Miroslava te oduzeli novac i stranu valutu gdje su u stanu zatečeni po radnicima SJS Novi Zagreb, te kada su ih hjeli lišiti slobode, siti su se suprotstavili milicionarima i nanijeli tešku tjelesnu povredu milicionaru Medved Ivanu, a nakon savladavanja njihovog otpora, a u cilju sprečavanja bjegstva, milicionari su upotrebili vatreno oružje pucanjem iz službenog pištolja i teško ranili Jerković Krunoslava, dok je Šepić Mladen uslijed pada zadobio tešku tjelesnu povredu po glavi. Osumnjičeni će biti sprovedeni istražnom sucu Okružnog suda u Zagrebu.
Mnogi su demokratske promjene iz 1990. i rat 1991. shvatili kao brisanje memorije prethodnog razdoblja. Objavljivanje arhiva iz socijalizma podsjeća nas da ta memorija nije uništena, odnosno da biografije aktera novije političke, poslovne i uopće javne scene, imaju svoj razumljivi kontinuitet. Ovim tekstom započinjem s drugim feljtonom na ovom portalu koji će se baviti socijalističkim arhivom i ukazivanjem na spomenuti kontinuitet.